AZ

„Glagoljičko pismo započinje simbolom: „Az“. „Az“ je znak kojim se označuje slovo „A“, broj jedan i prvo lice jednine – „ja“. „Az“ je simbol, broj, slovo, ali i pitanje: Tko sam ja? „Az“ je početak ambicioznog pisma koje zahtijeva ne samo pisanje nego i propitivanje. Vječno, uporno i tvrdoglavo, uvijek jednako snažno. Nije li prirodno da se baš zbog ovako koncipiranog prvog slova glagoljice dogodilo zanimanje za njegova tvorca? Nije li i Vama intrigantan tvorac novih slova, od kojih već prvo propituje: Tko sam ja?“ (ulomak iz knjige) Otkako je 2009. godine prvi put objavljen, u čast slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu – glagoljici, roman osječke književnice i znanstvenice Jasne Horvat nije prestao biti u središtu znanstvenoga i izvanznanstvenoga zanimanja. Tomu je tako zbog njegove nesvakidašnje koncepcije intermedijalnoga eksperimentalnog romana – romana leksikona podvrgnutoga specifičnome znanstvenom ograničenju koje proizlazi iz znanstvenoga polja filologije i njezinih disciplina, ali zasigurno i zbog činjenice da je 2010. godine nagrađen nagradom za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preko filologije kao medija roman Az nije samo postao glasnogovornikom baštinsko-identitetske priče hrvatske (i slavenske) srednjovjekovne jezično-pismovne kulture, već je aktivirao otponac za proizvodnju novih struktura i u znanstvenoj i u izvanznanstvenoj, književnoj i izvanknjiževnoj stvarnosti. Prirodno je stoga što se desetljeće poslije, u kojem ga simbolički priziva četvorina započete 2020. godine u modul iz kojega je rođena hrvatska uglata glagoljica, pošto je ostvario tako golem utjecaj u hrvatskoj suvremenoj kulturi, pojavljuje u svom drugom izdanju. prof. dr. sc. Milica Lukić O autorici: Jasna je Horvat redovita profesorica u trajnom zvanju stalno zaposlena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Njezina znanstvena djelatnost ostvaruje se u podrucˇjima drusˇtvenih i humanisticˇkih znanosti, a multimedijski umjetnicˇki izraz u tradicionalnim i suvremenim medijima. Samostalno je vodila visˇe znanstvenih i strucˇnih projekata, sudjelovala je na pozvanim predavanjima, međunarodnim znanstvenim konferencijama te na domac´im i inozemnim knjizˇevnim susretanjima (Kina, Amerika, Crna Gora, Novi Sad, Becˇ). Njezina su umjetnicˇka ostvarenja predmetom strucˇnih i znanstvenih promisˇljanja. Cˇlanica je Drusˇtva hrvatskih knjizˇevnika (DHK), Matice hrvatske (MH), Hrvatske udruge istrazˇivacˇa djecˇje knjizˇevnosti (HIDK) te Hrvatskog statisticˇkog drusˇtva (HSD). Prozni izricˇaj Jasne Horvat knjizˇevna kritika oznacˇuje terminom Ars Horvatiana te ga određuje uspjesˇnim spojem znanosti i umjetnosti na tragu oulipovske prakse. Dobitnicom je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za knjizˇevnost 2010. godine, Pecˇata grada Osijeka za osobita ostvarenja na podrucˇju knjizˇevnosti 2011. godine, Drzˇavne nagrade za znanost 2016. godine u kategoriji populariziranja znanosti, nagrade „FUL kulturno“ dodijeljene Hepeningu Vilijun 2018. godine te nagrade „Josip i Ivan Kozarac“ za roman OSvojski kojom je proglasˇen najboljim proznim djelom – knjigom 2019. godine.