Djela

Preveo i priredio Josip Miklić U Salustijevim povijesnim monografijama opisani su i danas aktualni problemi: moralna i društvena dekadencija, politička korupcija i borba za vlast. Dobro poznavajući politički i javni života Rima u kojemu je i sam aktivno sudjelovao, a proučavajući pritom i brojne pisane izvore, Salustije je prvi među Rimljnima povijest učinio umjetničkim djelom. Tukididovski sažet i jasan stil, izvanredno crtanje karaktera, filozofiranje i moraliziranje, stoljećima su bili trajna inspiracija velikim književnicima, povjesničarima i filozofima. U njegovim spisima povijesne se činjenice ne nižu ustaljenim kronološkim redom, nego se opisuju u zavisnosti od glavnih aktera zbivanja, a pripovijedanje je prepleteno govorima koji objašnjavaju motivacije djelovanja likova. Za Tacita je Salustije najsjajniji pisac rimske povijesti, za sv. Augustina povjesnik glasovit po istinitosti, a na Salustiju je stil, prema vlastitim riječima, izbrusio i Friedrich Nietzsche, možda i ponajbolji novovjekovni stilist. Gaj Salustije Krisp (Gaius Sallustius Crispus, 86 - 35. pr. Kr.), političar, Cezarov pristaša i vojskovođa, jedan od najznačajnihjih rimskih historičara. Povukavši se potkraj života iz političkoga života počeo je pisati povijesne spise. Sastavio je dvije monografije: O Katilininoj uroti i Rat s Jugurtom. Pisao je sažeto ali živo, s finom karakterizacijom likova, služeći se rado s jezičnim arhaizmima. Svojim je stilom osobito utjecao na Tacita. Od opsežne Povijesti koja je obrađivala razdoblje od 78. do 67. pr. Kr. i nastavljala se na Sizeninu Povijest građanskog rata između Marija i Sule sačuvana su samo 4 govora, 2 pisma i niz fragmenata. Zahvaljujući vrsnu stilu i naglašenu moralizmu, znatno je utjecao na europsku historiografiju i književnost, pa i na hrvatske latiniste 15. i 16. stoljeća.