Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini

Mijo Vjenceslav Batinić rodio se 1846. godine u Fojnici. Vrlo rano ostao je bez oca pa je odrastao u obitelji s majkom i sestrom. Težak život u obitelj bez oca, prisiljava njegovu majku da Miju još kao malog dječaka da u samostan. O Miji se brinuo fra Mijo Kutleša koji ga je sa sobom odveo na Kupres gdje je bio župnik. Ondje je Mijo stekao osnove pismenosti. U novicijat ulazi u fojničkom samostanu 1862. godine, filozofsko-teološki studij započinje u Bosni, nastavlja u Italiji, a završava u Đakovu. Za svećenika je zaređen 1869. Njegov pastoralni hod Bosnom započeo je u njegovoj Fojnici gdje je bio vikar, zatim Treščani i Bugojno, potom je bio župnik u Uskoplju, Bugojnu, Brestovskom, gvardijan i meštar novaka u Fojnici. Izabran je za provincijskog definitora i tajnika u dva navrata, godine 1897. postao je generalni definitor u Redu manje braće. Njegova velika zaljubljenost u latinski jezik i povijest nagnala ga je u istraživanje arhivskih spisa, boravak u Rimu dao mu je mogućnost ulaska u rimske arhive, a sve je to rezultiralo s nekoliko izvrsnih povijesnih djela kao što su: Životopis fra Augustina Miletića, Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV-XX, i dr. Iznad svih njegovih djela uzdiže se jedno, koje je nezaobilazno ukoliko želite napisati ijedan ulomak o povijesti Bosne Srebrene, a to je Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka. Fra Mijo Vjenceslav Batinić umro je u svojoj Fojnici 26. kolovoza 1921. godine.