Doba politike

Temeljni uvid u politički karakter naše epohe metodičko je ishodiše politoloških ogleda Ivana Prpića u knjizi Doba politike, prvotno objavljenih u vremenskom rasponu od 1964. do 2009. godine. Prema autoru, moderna su vremena doba politike. Nasuprot marksističkom i liberalnom idealu “odumiranja politike” te totalitarnom ukidanju politike kao takve, suvremeno političko mišljenje (Arendt, Lefort, Neumann) rehabilitira primat političkoga kao demokratske invencije, kao načina života slobodnih građana, stvaralaca vlastite povijesti. Stoga autor u prvim ogledima elaborira da je znanost o politici fundamentalna znanost našeg doba, konstitutivni supstrat političke slobode. Iz čega slijedi najviša ambicija znanosti o politici da teorijski strogo konstituira svoje kategorijalno polje problematiziranjem ključnih pojmova kao što su “politika”, “država”, “društvo”, “nacija”, “politička stranka”, “komunizam”, “fašizam”. Nekoliko ogleda zatim kritički dijagnosticira propast socijalističkih/komunističkih poredaka: sa stajališta njihove inherentne nesposobnosti da konstituiraju socijalno polje kao građansko društvo, a političko kao državu, sa stajališta njihova deficita demokratske legitimnosti, sa stajališta njihove nesposobnosti da se rekonstruiraju kao poreci političkog pluralizma. Nadalje se kritički prikazuje i vrednuje teorija nacije izvedena iz analize njemačkoga “posebnog puta”, kao “zakašnjele nacije”, u usporedbi s francuskim i engleskim modelom “pravodobnih nacija”. Središnji tematski sklop problematizira pojmovno-analitičke i zbiljske poteškoće konstituiranja hrvatske države u tzv. tranzicijskom razdoblju. U rasponu od temeljnih teorijskih problema određenja države, demokracije i parlamentarizma, odnosa države i nacije, države i političkih stranaka, određenja suverenosti u ustavnom tekstu, do problema kritičkog deficita društvenih znanosti i ostvarivanja pretpostavki za uključivanje Republike Hrvatske u zajednicu europskih država. Naposljetku se razmatra fašizam kao tip ideologije, pokreta i poretka te, nasuprot njemu, smisao antifašizma kao moralnog postulata i političkog imperativa našeg doba, doba politike.