Država poduzetnica

DOBITNICA NAGRADE LEONTIEF ZA 2018. GODINU ZA POMICANJE GRANICA EKONOMSKE MISLI. Autorica je Državu poduzetnicu – Razotkrivanje mitova o javnome nasuprot privatnom napisala 2013. godine kako bi se obračunala s mišljenjem da je za obnovu gospodarskog rasta nakon financijske krize iz 2008. trebalo samo smanjiti proračunski deficit rezanjem državne potrošnje. Osim što je željela podsjetiti da je krizu izazvala privatna zaduženost, a ne državna, dokazivala je da je zemljama uzaludno pomišljati kako do rasta mogu doći „rezanjem” kad je poznato da su glavni pokretači gospodarskog rasta upravo ulaganja u područja kao što su obrazovanje, istraživanja i tehnološko unapređivanje. Kod zaduženosti je važna kvaliteta duga, a ne veličina jer kvaliteta može utjecati na dugoročne prilike za rast. Zato je nužno dublje razumijevanje dinamike javnih ulaganja koja su dovela do interneta, inovacija u zdravstvu te onih koja danas omogućuju proboj zelene revolucije. U svim tim primjerima javna su sredstva osiguravala strpljiv rad i dugoročnu strategiju što je poslije potaknulo na ulaganje i privatni sektor manje spreman na rizik. Problem pritom nije u suprotstavljanju javnoga i privatnoga, nego u tome kako raspravu o ulozi države u gospodarstvu odvojiti od ideologije i usmjeriti je prema praktičnom razmišljanju koje ekonomiju može usmjeriti tako da odgovori na društvene i tehnološke izazove koji su pred njom. Prvo je izdanje autorica dopunila i objavila 2018., a Školska knjiga prevela ga i objavila kao da je prvo izdanje. U ovom izdanju autorica ističe da se na početku 2018. godine ponovno zahuktava rasprava među ekonomistima, duga cijelo desetljeće, te se nameće pitanje pomaže li gospodarskom rastu politika štednje i rezanja potrošnje ili mu šteti. Pojednostavnjeno govoreći, sudionici rasprave mogu se podijeliti u dvije skupine: na konzervativce koji se zalažu za ograničavanje javne potrošnje, pa tako i manju državu, i progresivce koji se zalažu za veća ulaganja u javna dobra i usluge poput infrastrukture, obrazovanja i zdravstvene zaštite. U takvoj je intelektualnoj klimi političarima postalo mnogo lakše pozivati se na smanjivanje uloge javnog sektora nego braniti prihvaćanje njegova rizika. U tom procesu oni ne napadaju samo veličinu proračuna javnog sektora nego i njegovu organizacijsku strukturu. Zato nas ne treba čuditi što je američki predsjednik Donald Trump nasrnuo na Agenciju za napredna istraživanja u energetici (US Advanced Research Project Agency – Energy – ARPA-E), glavnu inovacijsku agenciju Ministarstva energetike (Department of Energy – DoE), sestrinsku organizaciju – Agenciju za napredna istraživanja (Defence Advanced Research Projects Agency – DARPA), Ministarstvo obrane (Department of Defense – DoD), a kongresmeni iz Republikanske stranke rutinski su prijetili javnoj televiziji PBS. U Ujedinjenom Kraljevstvu ni prestižni BBC nije bio pošteđen silovitih napada tijekom godina.