Hrvatski povijesni atlas

Temelj svakoga povijesnog atlasa jest zemljovid kao vjerna rekonstrukcija određenoga događaja u prostoru i vremenu, dobivena proučavanjem povijesnih izvora, starih karata, putopisa, toponomastike i ostataka materijalne kulture. Drugo izdanje Hrvatskoga povijesnog atlasa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža sadržava 176 velikih zemljovida, 4 manja zemljovida i 85 planova gradova. U ovom je izdanju povećana vizualna prepoznatljivost Hrvatske, odnosno povijesnih zemalja koje su danas u njezinu sastavu u odnosu na susjedne zemlje ili povijesno-geografske regije, osobito one s kojima je Hrvatska više desetljeća ili stoljeća bila u istim državnim tvorevinama. Pri izradbi atlasa koristila su se najbolja postignuća hrvatske i svjetske povijesne znanosti o kartografiji, nastojeći pritom prikazati povijesna nesuglasja i kritička suprotstavljanja.