Junačke pjesme iz Šipanske Luke, Dubrovnika, Konavala i Orašca

Rukopisna zbirka Balda Melkova Glavića (1841–1910) Narodne pjesme jedna je od najopsežnijih i najljepših zbirki u cjelokupnom korpusu Matičinih rukopisnih zbirki. Baldo Melkov Glavić, svećenik iz Luke na Šipanu, u razdoblju od 1865. do 1887. prikupljao je i zapisivao usmenu građu na Šipanu, Lopudu, Mljetu i dubrovačkoj okolici te na otocima Korčuli, Lastovu i Hvaru; nešto u Makarskom primorju i u Hercegovini. Godine 1886. poslao je Matici hrvatskoj 119 plavih đačkih bilježnica s više od 4.500 stranica i oko 100.000 stihova, uglavnom poezije, ali i nekih drugih vrsta poput zagonetki i govorničkih oblika. Prema Glavićevoj klasifikaciji rukopis sadrži junačke (epske) pjesme, narodne satire, bugarštice, ženske (lirske) kršćanske i turske pjesme, kraće usmenoknjiževne oblike – kolende, molitve, počasnice, uspavanke, svatovske pjesme, igre i zagonetke te imenik osoba koje su pjesme kazivale uključujući i popis lokaliteta. U ovom izdanju iz Glavićeve opsežne zbirke donose se 122 junačke pjesme zastupljene u rukopisnim zbirkama MH 179 a, b i c, odnosno u svescima označenim rednim brojevima od I do XXXVIII, onim redom kako ih je Glavić bilježio. Baldo Glavić dio je „dubrovačkoga kruga matičinih zapisivača“, a objava prve knjige njegovih usmenoknjiževnih zapisa znanstvenoj i stručnoj javnosti nudi jedinstven i još nedovoljno (pre)poznat mediteranski ciklus usmenog pjesništva. Matičin projekt skupljanja narodnih pjesama započet je 1877. godine, a vođen je, kako ističe Klementina Batina u predgovoru, s jedne strane, visokom sviješću o zaštiti nacionalne rukopisne baštine, a s druge strane mišlju o potrebi objavljivanja vrijedne građe u svrhu daljnjih istraživanja i uspostave kriterija za utemeljenje nove znanstvene discipline. U prvoj knjizi Hrvatskih narodnih pjesama objavljenoj 1896. navodi se kako se pjesme „zaboravljaju, jer narod sve manje pjeva’’. Upravo zbog zaštite i osiguranja kontinuiteta usmenoknjiževnih oblika Matica je odlučila da će snositi potreban trošak i organizirati akciju zapisivanja „da nepogine toli dragocieno narodno blago’’. Objava Junačkih pjesama iz rukopisne zbirke Balda Melkova Glavića prilog je ispunjenju zadaće koju je Matica hrvatska pred sebe postavila još u 19. stoljeću.