Kako drugi Ikar

Knjiga Morane Čale “Kako drugi Ikar”. Držić, Vetranović, Hektorović, Zoranić donosi pet rasprava o četvorici, u podnaslovu navedenih, kanonskih pisaca hrvatske renesanse, pri čemu se u posljednja tri priloga analiziraju tri kanonska djela tog razdoblja – alegorijski ep Piligrin, putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje te pastirski roman Planine – koja povezuju tema putovanja, singularan položaj u povijesti hrvatske književnosti (nema drugih sličnih tekstova, predstavnika istog žanra) te, barem za Piligrin i Planine karakteristična, tradicija alegorijskih, ponekad i polemički usmjerenih tumačenja. […] Komparatistička istraživanja Morane Čale upotpunjuju pa i mijenjaju književnopovijesne predodžbe o predgovorima komedijama i urotničkim pismima M. Držića, o Vetranovićevu Piligrinu, Hektorovićevu Ribanju i Zoranićevim Planinama. Njezina knjiga “Kako drugi Ikar”. Držić, Vetranović, Hektorović, Zoranić nezaobilazan je izvor u razumijevanju i interpretaciji tog važnog korpusa hrvatske književne renesanse. (Davor Dukić) Pokazujući velike dosege odabranih renesansnih tema, knjiga “Kako drugi Ikar”. Držić, Vetranović, Hektorović, Zoranić odgovara na pitanja koja su relevantna za humanističke znanosti i suvremeno društvo. […] Premda je riječ o temama koje su nerijetko obrađivane u (hrvatskoj) književnoj historiografiji, Morana Čale im pristupa na nov način, preispituje dosadašnje dosege, donosi važne uvide i nudi nove spoznaje nužne za bolje razumijevanje kanonskih opusa četvorice renesansnih autora. […] Uz sve gore navedene kvalitete, zaključno izražavam divljenje autoričinoj erudiciji i umijeću ekvilibriranja između visoko znanstvenog propitivanja i prilagodbe (i) običnom čitatelju, kao i između zavidnog obima izbora relevantne i reprezentativne stručne literature, između teorijskih i praktičnih postavki, uvijek oblikovanih filigranski, akribično i na visokoj stručnoj razini. (Dolores Grmača).