Mitologija - Bezvremene priče o bogovima

Glasovita Mitologija Edith Hamilton dugovječni je bestseler, prodan u milijunima primjeraka diljem svijeta, koji suvremenim čitateljima približava grčke, rimske i nordijske mitove i legende te njihove bogove, junake i smrtnike koji nadahnjuju stvaralaštvo čovječanstva od antike do danas. Taj živopisan i uzbudljiv prikaz bezvremenih priča iz starine – od rođenja božice Atene iz glave oca Zeusa, Trojanskog rata, epskih Odisejevih herojskih pothvata do borbi protiv nemani najvećega mitološkog junaka Herakla te priče o Jazonu i zlatnom runu, moćnom kralju Midi, Kupidonu i Psihi – samo su neke od tema ovoga međunarodnog bestselera koji privlači čitatelje svih dobi i razotkriva temeljne istine o čovjeku i zapadnoj civilizaciji. Edith Hamilton znalački otkriva mnogobrojne poveznice među tim bezvremenim pričama i umjetničkim i književnim djelima te kulturnim pojmovima našeg svijeta – od Freudova Edipova kompleksa do Wagnerova opernog ciklusa o Prstenu Nibelunga. Te bezvremene priče o bogovima i junacima kamen su temeljac zapadne kulture, a njezina je uzbudljiva knjiga i dalje nezaobilazan izvor znanja za sve čitatelje koje zanimaju mitovi i njihov utjecaj na književnost, glazbu, umjetnost i pop-kulturu. Monografija je podijeljena u sedam cjelina: Bogovi, stvaranje i prvi junaci; Priče o ljubavi i pustolovinama; Veliki junaci prije Trojanskog rata; Junaci Trojanskog rata; Znameniti rodovi mitoloških junaka; Manje važni mitovi i Nordijska mitologija. Čarobne ilustracije u boji Jima Tierneyja i sedam rodoslovlja – glavni bogovi, Prometejevi potomci, Perzejevi i Heraklovi predci, Ahilejevi predci i trojanski rod vladara, rodoslovlje Helene Trojanske, tebanski i atreidski kraljevski rod i atenski rod vladara – savršeno dopunjuju klasično djelo Edith Hamilton. Knjige o mitologiji crpe građu iz vrlo različitih izvora. Među piscima koji su nam prenijeli mitove, tisuću dvjesto godina dijeli prve od posljednjih, a neke se priče međusobno razlikuju kao Pepeljuga i Kralj Lear, napominje u predgovoru autorica knjige. Njezin je cilj, ističe, čitateljima dočarati velike razlike između pisaca od kojih potječe naše znanje o mitovima. »Na primjer, Heziod je izrazito jednostavan i pobožan pisac; naivan je, čak djetinjast, katkad sirov, a uvijek pun vjere. Mnoge priče u ovoj knjizi ispričao je jedino on. Rame uz rame uz njih nalaze se priče koje je ispričao jedino Ovidije – profinjen, uglađen, ambiciozan, potpuni skeptik. Nastojala sam čitatelju dočarati koliko su ti pisci različiti. Uostalom, kad čovjek uzima u ruke ovakvu knjigu, ne pita koliko je autor zabavno prepričao priče, nego koliko je približio čitatelja izvorniku. Kako se nadam, oni koji ne poznaju klasike tako će steći znanje o mitovima, ali i naslutiti kakvi su bili pisci koji su ih ispričali – pisci koji su se u više od dvije tisuće godina dokazali kao besmrtnici«, ističe autorica knjige. Neprijeporno je postigla cilj jer je antičke mitove ispripovijedala tako da budu vjerni izvorima i ujedno svježi i pouzdani, ali i nezastarivi. Zbog toga njezino djelo i danas, tri četvrt stoljeća nakon prvog izdanja, služi kao autoritativan i pristupačan uvod u zakučastu antičku mitologiju. Edith Hamilton nastojala je pisati na što živopisniji način. Upravo su zato njezine knjige najviše hvaljene – jer živo i zanimljivo prikazuju i tumače klasičnu starinu, pogotovo zlatno doba Grčke. Njezin je dramatičan i jasan stil opisan kao »homerski«. Uz to što je obasuta počastima u Americi, zbog širenja grčke kulture dodijeljeno joj je najviše grčko odličje i počasno atensko građanstvo. Svojom ljubavlju prema antici Edith Hamilton daje određenu uzvišenost svemu što pripovijeda, a svoje mišljenje o grčkom humanizmu možda najbolje sažima rečenicom: »Tvorci grčkih mitova preobrazili su svijet pun straha u svijet pun ljepote.« Ova je knjiga golem doprinos toj ljepoti.