Osporavanje kiše

Tanja Radović je majstor u strukturiranju priče, njezinih prijelaza i iznenađenja: htjeli bismo biti dio priče i htjeli bismo doći do njezina kraja, ali je još mnogo toga na tom putu i trebamo znati razvrstavati što se u tom tkanju, u toj gradnji dogodilo: kako se i tko se s kim i sa čim spaja prije negoli se rodi dijete ili otvori dar. Imati dar i znati ga otvoriti i ne bi trebalo biti složeno ili nedokučivo, ali što s onim darom koji je golost, goloća, ili još gore ili još bolje: koji je lijepo pakirana praznina. Priče Tanje Radović se iz tematsko-strukturalnog okvira gledano i čitano bave uporno i strasno upravo s tim pitanjem: kako prazninu, praznost dara (života, egzistencije, vjerovanja ili…) otvoriti i nositi sa sobom, kako je predati drugom ili kako je sačuvati! (Miroslav Mićanović)