Predsjednički izbori i američka demokracija

Knjiga se bavi izborom, ali i položajem i ovlastima, najvažnijeg izabranog čelnika izvršne vlasti u svijetu. Kroz izbor predsjednika SAD-a posebno se analizira niz specifičnosti američke demokracije koje američki sustav čine posebnim. Knjiga je temeljena na detaljnim analizama i osvrtima kao rezultat autorovog dugogodišnjeg, profesionalnog i predanog proučavanja tematike koja se reflektira na globalnoj razini. Teško da postoji neka druga institucija u kojoj se ogledaju svi paradoksi američke demokracije nego što je to sustav elektorskog kolegija. Taj sustav, kako danas djeluje, utjelovljuje jedan složeni i vrlo kontradiktorni kompromis između suvremenih demokratskih načela narodnog suvereniteta i političke jednakosti svakog građanina (ali samo na državnoj razini) i federalnog načela koje naglašava presudnu ulogu država u procesu predsjedničkih izbora i daje „federalni bonus” svakoj državi u kolegiju, a ovaj kompromis pokazuje distinktivnost američkog koncepta demokracije. S obzirom na iznimno težak postupak ustavne promjene i da se posljednja značajnija strukturna promjena izvornog Ustava (koja se odnosi na neposredan izbor senatora) dogodila prije više od stotinu godina, može se očekivati da će postojeći „hibridni” model u doglednoj budućnosti karakterizirati američki demokratski sustav. Knjiga se bavi izborom predsjednika SAD-a, globalno najvažnijeg i po ovlastima najmoćnijeg izabranog izvršnog dužnosnika u svijetu. Uvodno izlaže temeljne postavke predsjedničkog sustava općenito i američkog predsjedničkog sustava. Izborni sustav elektorskog kolegija koji se koristi za izbor predsjednika SAD-a već više od dva stoljeća iznimno je kompleksan, ali i najneobičniji način izbora šefa izvršne vlasti u svijetu u kojem se ogledaju sve specifičnosti američkog demokratskog sustava i u tom smislu predstavlja samu paradigmu američke demokracije. Knjiga analizira taj sustav, njegovu evoluciju tijekom dva stoljeća i objašnjava zašto se taj sustav i danas koristi pri izboru predsjednika. Američki predsjednički izbori 2020. već se sada mogu smatrati povijesnima. U godini kada je pandemija koronavirusa prouzročila velik broj žrtava u SAD-u zabi¬lježena je, za američke standarde, iznimno visoka izlaznost birača od oko 66,7 %, a to je veći postotak nego što je ostvaren na svim predsjedničkim izborima u pret¬hodnih 120 godina. Glasalo je više od 158 milijuna američkih građana, a kandidat Demokratske stranke Joe Biden dobio je više od 81 milijun glasova – više nego bilo koji drugi predsjednik u američkoj povijesti, a i 74 milijuna glasova koje je dobio predsjednik Donald Trump više je no što je dobio bilo koji kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima. Kada se napomene da je iznimno popularan predsjednik Barack Obama 2008. godine dobio manje od 70 milijuna glasova, očito je koliko su izbori 2020. mobilizirali biračko tijelo obiju velikih američkih političkih stranaka. Joe Biden najstariji je izabrani predsjednik u američkoj povijesti, jedan od malog broja potpredsjednika koji su uspjeli postati predsjednikom i jedan od rijetkih predsjednika iz neke manje američke savezne države (Delaware). Izbori 2020. na povijesnoj će važnosti dobiti i zbog toga što je prvi put na dužnost potpredsjednika izabrana žena – senatorica Kamala Harris iz Kalifornije, koja je pritom afroameričkog i indijskog porijekla.