Tko je ubio mog oca

Treći roman Édouarda Louisa donosi priču o ocu kojega poznajemo iz autobiografskog prvijenca Raskrstimo s Eddyjem. U kratkom, ali iznimno emotivnom i dirljivom tekstu autor se ponovno vraća u djetinjstvo i mladost no ovaj put kako bi se pomirio s ocem i ispripovijedao njegov život, prerano uništen teškim radničkim životom, bolešću i pretrpljenim nepravdama. Ne postavljajući pitanje naznačeno u naslovu, već sa sigurnošću detektirajući političko i klasno nasilje kojemu su izloženi deprivilegirani, marginalizirani i potlačeni, autor se oštro obrušuje na sve vlade koje su njegovu ocu, kao i mnogima u Francuskoj, postepeno ukidale radnička prava dovodeći ih na rub siromaštva. Édouard Louis i u ovom romanu maestralno spaja privatno i političko, ispisujući intimnu pripovijest o odnosu oca i sina koji su obojica, svaki na svoj način iskusili razorne posljedice neodgovornih i promašenih politika i sve većeg osiromašenja radničke klase u kapitalizmu 21. stoljeća. „Za one koji imaju moć politika je, najčešće, estetsko pitanje: način razmišljanja o sebi, način gledanja na svijet, konstruiranja svoje osobe. Za nas, značilo je to živjeti ili umrijeti.“ Édouard Louis Iz medija: „Dijelom autobiografska proza, dijelom zastrašujuća društvena kritika, roman Tko je ubio mog oca opomena je Francuskoj zbog njezina odnosa prema radničkoj klasi. Ljubitelji Knausgardove Moje borbe progutat će ovu tanku, ali moćnu knjigu.“ World Literature Today „Roman Tko je ubio mog oca politički je dokument koji koristi snagu memoara – intimne, ispovjedne osobne detalje – kako bi pojačao tvrdnju da je život autorova oca (i cijele njegove obitelji) upropastila politika. Silno uvjerljivo i poticajno.“ Los Angeles Review of Books „Bolan poput pljuske, ovaj tekst je danas više nego nužan. Édouard Louis jedan je od najsnažnijih glasova koji progovaraju o današnjoj Francuskoj.“ Les Inrocks „Knjiga Tko je ubio mog oca istovremeno je ljubavna izjava, oštro obračunavanje i svojevrsno otvoreno pismo.“ Der Spiegel „Ovaj je roman u isti mah tužaljka, tekst pomirenja i romantični poziv na revoluciju. Važna i nezaobilazna knjiga.“ Westdeutscher Rundfunk