Zagreb: Grad Memorija Art

Knjiga sadrži 22 članka objavljena u znanstvenim i stručnim časopisima, zbornicima, tjednicima i novinama od 2003. do danas uz nekoliko iznimaka: starijih tekstova, odnosno dva napisana za ovu knjigu. Obuhvaćaju raspon od znanstvenog članka do rasprave, od feljtona do kritike, a tematski od urbanizma, arhitekture i zaštite spomenika do kulturne povijesti i likovne umjetnosti, fotografije i scenografije. Uglavnom je riječ o malo poznatim ili nedovoljno obrađenim temama, dok je u posljednjem bloku težište na rubnim područjima i autorima koji spajaju više likovnih izraza i svjedoče o fenomenima osmoze. Znanstveni su tekstovi opremljeni uobičajenim aparatom, velikom količinom podataka i izvora te literaturom, a svi bogatom slikovnom dokumentacijom: povijesnim urbanističkim i arhitektonskim nacrtima, planovima grada, povijesnom i recentnom fotografijom. Izbor upućuje ne samo na težišta autoričinog znanstvenog i publicističkog rada, ne nudi samo faktografiju i interpretaciju, nego predstavlja aktualne teme i opće probleme. Na početku je sintezni prikaz urbogeneze i arhitektonske bašti ne Donjega grada, najvećeg sastojka povijesne urbane jezgre Zagreba. Slijede tekstovi o ulozi Milana Lenucija u genezi tzv. Zelene potkove, urbanističko-arhitektonskog ansambla epohe modernizacije i kulture historicizma kojim je definiran Donji grad. Nepoznatu problematiku iznose tekstovi o zagrebačkim vojarnama iz doba Austro- Ugarske te odnosu tramvaja i modernizacije: oba s težištem na urbanističkim aspektima. Trima istaknutim javnim zgradama (Nacionalne i sveučilišne biblioteke, sjedišta Rektorata Sveučilišta i bivše Petrinjske vojarne, danas Ministarstva vanjskih poslova RH) posvećeni su monografski prikazi, dok je u prikazima dvaju trgova, starijeg, Nadbiskupskog/Langovog i mlađeg, Kvaternikova trga riječ o odnosu zaštite i obnove. Pitanjima baštine i transformacije posvećen je tekst o recentnim fenomenima postindustrijskog urbaniteta u Europi, na koji se nadovezuje dugovječni problem reurbanizacije područja tvornice lokomotiva “Janko Gredelj”, golemog industrijskog pogona u sklopu zagrebačkog željezničkog čvora. Blok židovskih tema sadrži tri teksta: u prvom se propituje identitet europskog židovstva danas, dok se u sljedeća dva prikazuje Židovski muzej Beč i izložba Sinagoga i Zagreb, posvećena povijesti hrama od rušenja i memoricida (1941/41.) i obilježavanju memorije. Sva su tri teksta povezana s pitanjima koja je otvorio Holokaust. U posljednjem bloku riječ je fenomenima i poetikama, posredno ili čak neposredno povezanima s memorijom i baštinom, gradom i promjenom, koji objedinjuju sve tekstove u knjizi. Na kraju su dva veća teksta, jedan posvećen muzeografskoj scenografiji Maria Beusana, drugi scenografiji za plesni teatar Nenada Fabijanića, arhitektonsko-likovnim žanrovima o kojima u nas gotovo i nema literature.