Zimsko drvo

Ovaj je roman fikcionalna biografija Grete Garbo, ali zasnovana na činjenicama iz života slavne švedske glumice, jedne od najvećih filmskih zvijezda svih vremena, osobe koja je još za života postala mit. Glavni lik romana je Vendela, djevojka koja spletom slučajnosti postane Gretina tajnica i prijateljica, čijim očima promatramo holivudski svijet i Gretu Garbo kao osobu. Vendela je i jedini izmišljeni lik, ostali su stvarne osobe čije je živote spisateljica pomno istražila. Tako između ostalih upoznajemo scenaristicu Mercedes de Acostu, smiješnu, divnu, patetičnu i žaljenja vrijednu osobu, Nilsa Asthera, drugu švedsku zvijezdu u tadašnjem Hollywoodu, Gretina ljubavnika i filmskog partnera, osobu sa svojim demonima, strašnog gospodina Mayera, mogula i direktora filmske kompanije i osobu premazanu svim mastima – pa je roman impresivan za ljubitelje filma i ikone Garbo, ali i za one koji ne znaju puno o filmskoj industriji 20-ih i 30-ih godina XX. stoljeća. Knjiga prati život Grete Garbo i Vendele u ključnim godinama kad je filmska industrija prešla na zvučni film. Garbo snima filmove o nesretnim, “lošim” ženama, žali se što je samo “vole gledati kako pati”, mijenja filmske partnere i ljubavnike, ali nikada mišljenje, samo želi da je svi ostave na miru. U početku je slika Garbo koju knjiga pruža ustvari ista ona koju svijet još uvijek drži istinitom: ona je ledena kraljica kojoj nedostaje švedski snijeg. Voljena od svih, ali ne voli nikoga. Lijepa, melankolična, tajnovita. Ona koja će na kraju sve napustiti i neshvatljivo se povući u anonimnost. Tijekom romana slika same Garbo se produbljuje i Vendela postaje očajnički uporna u pokušaju da je shvati i objasni svima drugima. Nakon čitanja knjige netko će smatrati Garbo hladnom, praznom, možda čak i glupom osobom, netko drugi proračunatom i vještom manipulatoricom, a netko treći suosjećat će s njenim nastojanjem da očuva vlastito ja i žaliti je zbog njene krhkosti u žrvnju popularne kulture. Kako god bilo, ovo je roman koji potiče na razmišljanje, što najbolji romani uvijek i čine. Ellen Mattson rođena je 1962. godine, a debitirala je 1992. romanom Nattvandring (Noćna šetnja). Radi kao književna kritičarka za razne švedske novine, a od 1999. piše i radiodrame. Cijenjena je zbog svog istančanog stila i tankoćutnosti u obradi tema zajedništva i teških odnosa među ljudima. Radnje njezinih romana često se odvijaju u različitim povijesnim razdobljima koje uvijek opisuje slojevito i uvjerljivo. Svoj status ozbiljne spisateljice učvrstila je komornim romanom Resenärerna (Putnici) iz 1998. godine, tragičnom pričom iz prijelaza 19. u 20. stoljeće, za koji je dobila uglednu književnu nagradu novina “Svenska Dagbladet”. Njezin roman Snijeg, koji se odvija početkom 18. stoljeća, bio je nominiran za “Independentovu” nagradu za stranu književnost. Godine 2011. dobila je prestižnu književnu nagradu Selma Lagerlöf. Romani su joj prevedeni na desetak jezika. Vinterträdet (Zimsko drvo) njezin je osmi roman. Sa švedskoga prevela Željka Černok