Dan jednga crva

Dan jednoga crva u tmurnom raspoloženju duboke jeseni usložnjava i isprepliće likove, događaje i motive, dovodeći u vezu ono samo naizgled nepovezano. Nije bilo pisano, na početku romana kaže kišni crv odnosno glista, nakon što sasvim slučajno ostane živ. Ono što jest pisano, u ovom je sjajnom prvijencu Simone Jovanoske, ovjenčanom nagradom Roman godine, u dobroj mjeri upisano između redaka. Fluidna prisutnost, ali i odsutnost, povezanost u bezbrojnim mogućnostima različitih perspektiva, sklapaju mozaik različitih životnih priča u čvrstu cjelinu, koja dugo vibrira u čitateljskoj svijesti, s uvijek novim relacijama između kišnog crva, vrane, otmičara vlastite obitelji i drugim likovima koji bismo mogli biti i mi, samo kad bi se mozaik malo drugačije presložio.