Dnevnik pisan noću

Dnevnik pisan noću poljskoga emigrantskog pisca Gustawa Herling-Grudzińskog jedan je od najznačajnijih dnevnika europske književnosti druge polovice XX. stoljeća. Ovdje donosimo izbor iz toga golemoga dnevničkog teksta koji je napravio sam prevoditelj Adrian Cvitanović. Dnevnik pisan noću nije nastajao doslovce u kasne sate, nego prije svega u sumorna vremena, u razdoblju u kojem je povijest bila puštena s lanca. Riječ je o zadivljujućem komentaru oštroumnog intelektualca na ljude, događaje i procese koji ga okružuju. Raspon autorovih preokupacija raznovrstan je: od političke analize preko umjetničke kritike sve do filozofskih promišljanja o položaju čovjeka u suvremenom svijetu. U Dnevniku – pisanom punih trideset godina – pisac je kroničar epohe, mislilac, poznavatelj slikarstva, polemičar, povjesničar, moralist, umjetnik i, pri svemu tome, nepomirljiv sudac… Dnevnički zapisi isprepleću se s miniesejima čiji je glavni junak uvijek čovjek te pitanja koja ga opsjedaju. Važno mjesto u Dnevniku zauzimaju razmišljanja o Italiji, gdje je pisac proveo većinu svojega života, i o njegovoj domovini Poljskoj koja je u to vrijeme prolazila turbulentno razdoblje velikih promjena uzrokovanih padom komunizma, uslijed čega je 1991. godine, nakon gotovo pola stoljeća provedenih u emigraciji, doputovao u zemlju. Radost zbog iznova stečene slobode pomiješana je s kritičkim promišljanja o smjeru kojim njegova domovina kreće. Sam autor je o svome dnevniku zapisao: On ostvaruje sve moje spisateljske ambicije. Potpuno me ispunjava i stoga zacijelo neću nikada napisati roman. Dnevnik će biti moj opus magnum.