Prepletene priče, slojeviti identiteti

Knjiga Milke Car Prepletene priče, slojeviti identiteti doprinos je multidisciplinarnim filološkim istraživanjima koja spajaju historiografske, književnoteorijske i uže književne analitičke pristupe. Germanistička perspektiva istraživanja imperijalnog naslijeđa i postimperijalnog konteksta osvježava i dopunjava postojeće spoznaje o dugom 19. stoljeću u domaćoj historiografskoj perspektivi. Pomne analize književnih djela i revalorizacija značajnih autora na novi način mapiraju povijest hrvatske i jugoslavenske književnosti. […] Novija povijest prati se od imperijalnih strategija reprezentacije u sjevernohrvatskim krajevima početkom 19. stoljeća, koje uključuju javne simboličke geste lojalnosti i otpora, preko razvoja kazališta na njemačkom jeziku, književnog stvaralaštva dramatičara Petra Preradovića ml. zvanog Pit i pjesnikinje Paule von Preradović do postimperijalnih intelektualnih biografija Božene Begović i Manesa Sperbera. Posebno su izdvojene studije o romanima Augusta Cesarca Careva kraljevina i Ervina Šinka Optimisti. Roman jedne revolucije i Roman jednoga romana koji korespondiraju i s imperijalnim naslijeđem i s pitanjem revolucije. – iz recenzije Marine Protrka Štimac; Autorica pokazuje kako imperij, u ovom slučaju Habsburška Monarhija, u kulturama sjećanja pojedinih nacija, ovdje u prvom redu hrvatske, kumulira različite pod-narative što se formiraju na temelju zajedničkih iskustava života u istom državnom okviru. Takvim pristupom zaobilaze se prepreke istraživačkoj objektivnosti koje se u slučaju habsburškog imperija javljaju u obliku nostalgičnih idealizacija (“habsburški mit”) ili pak nacionalističkih diskreditacija (“tamnica naroda”); u isti mah, istraživački se napor usmjerava na pitanje o tome kako imperijalne težnje i procesi nacionalne homogenizacije funkcioniraju u književnosti i kulturi, kako se prožimaju i sukobljavaju te kako se instrumentaliziraju za političke, ideološke ili estetske ciljeve, posebno na području formiranja identitetskih strategija. Posebno treba istaknuti vrijednost temeljitih arhivskih istraživanja koja otvaraju pogled na niz novih aspekata hrvatske kulturne povijesti i njezina raznolikog (post)imperijalnog naslijeđa.