Gdje je nestao sleng

Knjiga Gdje je nestao sleng: o slengu hrvatskoga jezika u jezikoslovlju i jeziku jedna je od rijetkih znanstvenih monografija u cijelosti posvećenih slengu kako u hrvatskom jezikoslovlju, tako i na međunarodnoj jezikoslovnoj sceni. Bez obzira na različite definicije slenga u različitim tradicijama, a nekada i među različitim autorima, sleng je rasprostranjena pojava u mnogim segmentima društva. Bez obzira na to i dalje se nerijetko čak i među sociolingvistima, smatra marginalnom. Dijelom je to zato što ga je teško precizno definirati i zato što u neformalnim domenama vernakularnih jezičnih praksi postoji čitav niz sličnih tipova varijeteta koji se katkada preklapaju, a katkada su vrlo specifični, a sleng je tek jedan od njih ili čak samo jedan od naziva za srodne komunikacijske prakse. Osim toga, kao nijedan drugi varijetet, sleng nije jasno omeđen, zaokružen i raspoznatljiv varijetet, već predstavlja kontinuum nekada i vrlo raznorodnih praksi koje mogu biti više ili manje zastupljene u komunikaciji neke grupe govornika. Autorica upravo stoga znatan dio monografije posvećuje definiranju slenga, njegove uporabe i osnovnih obilježja. U tom smislu monografija predstavlja iscrpan i temeljit pregled dosadašnje literature o slengu kao (socio)lingvističkom fenomenu, no izvorni je znanstveni doprinos djela sadržan prvenstveno u drugom dijelu knjige koji donosi rezultate dvaju sociolingvističkih istraživanja provedenih među adolescentima 2008. i ponovo 2023. godine i to u Zagrebu, Splitu, a u drugom istraživanju i u Ogulinu. Djelo u tom smislu daje uvid u sinkronijski i dijakronijski status slenga među mladima u Hrvatskoj i to uzimajući u obzir i geografske razlike u poimanju, percepciji i realizaciji slenga u urbanim sredinama hrvatskog „sjevera i „juga“.(…) S obzirom na to da se radi o nedovoljno istraženom a opet sveprisutnom varijetetu hrvatskog jezika, bit će zanimljiva i široj publici posebno u dijelovima koji donose analizu prikupljenih podataka s obiljem primjera jezika mladih koji nije uvijek dostupan onima koji sami nisu uključeni u govorne zajednice koje ga rabe. - iz recenzije Prof. dr. sc. Lucije Šimičić (…) Među riječima koje su ispitanici navodili za glagol jesti prevladavaju kolokvijalni i dijalekatski oblici. Najučestaliji su glagoli: žderati ili žderat te različiti dijalekatski oblici glagola jesti. Sleng zabilježen u oba korpusa: klopati (Sabljak 2001), njupati (Sabljak 2001), tovariti (se) i žnjopat (Sabljak, 2001: 260). U starijem je korpusu zabilježeno i kusati, a u novijem hasat(i) (Sabljak 2001), hasnuti i hrsat(i). Mladi iz Splita prednjačili su u upotrebi dijalekatskih riječi jer koriste primjerice jist, ist, izist, pojist i sl. S druge strane, mladi iz Zagreba prednjače u upotrebi kolokvijalnih oblika poput papati. (…) Za plesati su zabilježeni sljedeći primjeri slenga: čagati, čagat, čagica i čaganje, dancati, dancat, dance, dancing, dencati, dencing, dens, densat i densati. Neki su naveli germanizam tancati i tancat. Osim navedenih, ispitanici su naveli još nekoliko riječi: brejk (anglizam), baciti čagicu, drmat, džuskati (Sabljak 2001: 53 bilježi oblik đuskati), razbacivati/razbacat se. U novijem korpusu zabilježen je i pseudoanglizam vajbati. (…) Kao nazivi za roditelje u prvom je istraživanju prevladavala uporaba riječi starci, zatim stari i stara. U prvome su zabilježeni sljedeći leksemi: budale, carevi, dosada, dosadni, fosili, frikovi, kontrole leta, konji, kraljevi, parents (anglizam), pijavice (Sabljak 2013 dosadna osoba), pilane (Sabljak, 2001:164, navodi riječ pilana u značenju „dosada; dosadnjaković;“), policajci, rodići (skraćeni izraz od roditelji), roditeljske jedinice, stara puvala (naziv za osobu/osobe bez energije, usporene i bezvoljne prema Mihaljek 2022), starci i stari. U drugome korpusu zabilježeni su sljedeći nazivi za roditelje: ćale i keva, ćaletovci (zanimljiva individualna tvorba vjerojatno od riječi ćale), familija, family, la familia, kraljevi, matori, matorci, parents (parentsi), prdeki (kod Sabljaka 2013. prdekati označava govoriti gluposti), rodbina, roditelji, skrbnici, stari i stara, starci. Slengom bi se mogle smatrati sljedeće riječi: ćaletovci, fosili, frikovi, kraljevi, matori, pijavice, pilane, prdeki, rodići i stara puvala. Dr. sc. Anita Skelin redovna je profesorica i predstojnica Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu diplomirala opću lingvistiku i fonetiku te 2009. doktorirala s temom o jeziku mladih kao sredstvom za iskazivanje identiteta. Uglavnom se bavi sociolingvistikom, kontaktnom lingvistikom, jezičnim identitetima te pitanjima jezika manjina i migracija. Objavila je knjigu o jeziku i identitetima mladih u Hrvatskoj te niz znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je na više od trideset međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, održava nastavu iz više kolegija na različitim odsjecima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjiga Gdje je nestao sleng? nastavak je interesa i bavljenja jezikom mladih u Hrvatskoj.