Hrvatska kuharica

Hrvatska kuharica nije samo knjiga recepata. Hrvatska kuharica je putovanje kroz tradicijsko kulinarstvo naše zemlje kojim se utiru putevi stvaranja identiteta cjelokupne hrvatske gastronomije. Ujedno ova kuharica obilježava i jednu od važnijih faza u povijesti hrvatske gastronomske i restoranske scene. Autor koncepta knjige je chef Mate Janković, art-direktorica projekta je Ana Marija Žužul, a autori recepata su trideset šestorica vodećih hrvatskih chefova koji znalački interpretiraju hrvatska tradicionalna jela i tradiciju kuhanja. Ideja je Hrvatske kuharice na suvremeniji način definirati što bi mogla biti autentična hrvatska kuhinja s obzirom na sve utjecaje pod kojima je ona nastajala. U taj projekt uključeni su chefovi iz svih krajeva Hrvatske, podijeljene na četiri regije: Istru, Sjeverno Hrvatsko primorje i Gorski kotar, zatim Središnju Hrvatsku, Južno Hrvatsko primorje – Dalmaciju te Istočnu Hrvatsku. Svaki je chef za Hrvatsku kuharicu napisao četiri recepta iz bogate riznice hrvatske gastronomske tradicije prema kojima se pripremaju predjela, glavna jela i deserti isključivo od lokalnih namirnica. Takav je pristup pridonio različitosti receptura. Prema receptima mogu kuhati svi, i početnici i profesionalci, i to bez prevelikih komplikacija i primjene težih kuharskih tehnika i profesionalne opreme. Trideset šest ponajboljih hrvatskih kuhara iz 33 najbolja hrvatska restorana kreiralo je 155 recepata predjela, glavnih jela i slastica: Rudi Štefan, David Skoko, Andrej Barbieri, Priska Thuring, Deniz Zembo, Zdravko Tomšić, Danijel Đekić, Goran Kočiš, Hrvoje Zirojević, Ante Udovičić, Damir Modrušan, Damir Tomljanović, Marin Rendić, Matija Bregeš, Nikola Hrelja, Deni Srdoč, Nenad Posavac, Teo Fernetich, Marijo Čepek, Ana Grgić, Raul Lajtman, Petra Jelenić, Hrvoje Kroflin, Marko Palfi, Goran Stanisavljević, Marko Gajski, Eta Gverović, Mate Janković, Daniela Kramarić, Smiljana Matijaca, Ivan Pažanin, Braco Sanjin, Ivan Tomašević, Željka Kovčalija, Branimir A. Tomašić i Goran Sirovec. Cilj je ove kuharice pokazati rezultate njihova promišljanja o trenutačnom stanju, ali i budućnosti hrvatske gastronomije. Upotreba lokalnih namirnica, suradnja s lokalnim proizvođačima hrane, reinterpretacija zaboravljenih jela i stvaranje hrvatskog street fooda zajedničke su osobine njihova pristupa definiranju hrvatske kuhinje. Ova će Hrvatska kuharica trajno zabilježiti i definirati ovaj naraštaj hrvatskih chefova koji je počeo nešto novo i važno u hrvatskoj gastronomiji.