Misli

Riječ je o izboru iz knjiga i rasprava Oswalda Spenglera objavljenih u razdoblju od 1904. do 1938. godine: 1. Heraklit(1904.); Krieg, Drama und Roman / Rat, drama i roman (1938.); 3. Der Untergang des Abendlandes / Propast Zapada, I.–II. (1918.–1922.); 4. Preussentum und Sozialismus / Prustvo i socijalizam (1919.); 5. Pessimismus? / Pesimizam? (1921.); 6. Frankreich und Europe / Francuska i Europa (1924.); 6. Politische Pflichten des deutschen Jugend / Političke dužnosti njemačke mladeži (1924.); 7. Neue Formen der Weltpolitik / Novi oblici svjetske politike (1924.); 8. Neubau des deutschen Reiches / Nova izgradnja njemačkoga Reicha (1924.); 9. Aufgaben des Adels / Zadaće plemstva (1924.); 10. Das Verhältnis von Wirtschaft und Steuerpolitik seit 1750 / Odnos gospodarstva i porezne politike od 1750. godine (1924.); 11. Nietzsche und sein Jahrhundert / Nietzsche i njegovo stoljeće (1924.); 12. Das heutige Verhältnis zwischen Wirtschaft und Weltpolitik / Današnji odnos gospodarstva i svjetske politike (1926.); 13. Vom deutschen Volkscharakter / O njemačkom narodnom karakteru (1927.); 14. Einführung zu einem Aufsatz R. Korherrs über den Geburtenrückgang / Uvod u raspravu R. Korherra o opadanju broja poroda (1927.); 15. Der Mensh und die Technik / Čovjek i tehnika (1931.); 16. Vorwort zu den Politischen Schriften / Predgovor Političkim spisima (1934.); 17. Wirtschaft und Eigentum / Gospodarstvo i vlasništvo (1933.); 18. Jahre der Entscheidung / Godine odluke (1933.); 19. Zur Weltgeschichte des zweiten vorchristlichen Jahrtausends / Prilog svjetskoj povijesti drugoga tisućljeća predkršćanske ere (1935.) i 20. Ist Weltfriede möglich? / Je li svjetski mir moguć? (1936.). Osim citata iz navedenih djela urednica Misli, dr. Hildegard Kornhardt (1910.–1959.), koja je napisala i pogovor u kojem je objasnila svoje motive za objavljivanje zbirke Spenglerovih misli, napravila je izbor iz neobjavljenih rukopisa (fragmenata) O. Spenglera, poznati kao Politica i Poetica, koji su pohranjeni u Bavarskome državnom arhivu u Münchenu. Odbacujući linearno shvaćanje povijesti, Spengler iznosi mišljenje da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojim izražajnim mogućnostima. U skladu sa Spenglerovim shvaćanjem svjetske povijesti citati su podijeljeni u više cjelina koje na reprezentativan način odražavaju njegove poglede na sudbinu, religiju, dušu, povijest, mišljenje, državu, staleže i profesije, vlasništvo te brojne druge teme iz filozofije povijesti.