Novinari i vlast - Knjiga prva (1566.- 1990.)

Kad se pišu povijesti modernog doba, često se spominje i uloga novinara u povijesnim događajima, ali uvijek kao epizodista. Pogledamo li modernu povijest iz perspektive samih novinara, oni uopće u njoj nisu epizodisti, nego važni protagonisti, a njihova povijest, pa i hrvatska, bogata je i dramatična, uvijek u sučeljavanju sa svakom postojećom vlašću. Genijalni Ljudevit Gaj oblikovao je moderni zajednički hrvatski jezik i na tom temelju pokrenuo prvi hrvatski list „Novine horvatzke“. Njima je inicirao i cjelokupnu modernu hrvatsku povijest. Nesretno zaljubljeni Milivoj Dežman napustio je svoju liječničku profesiju kako bi 35 godina kao glavni urednik „Obzora“ jačao važnost i utjecaj hrvatskog novinarstva. Mason u halbcilindru Josip Horvat i seljački sin Ive Mihovilović 1930-ih, svaki u svojem listu, stvorili su moderno građansko hrvatsko informativno novinarstvo. Za Drugog svjetskog rata bilo je vrlo dramatičnih novinarskih sudbina: slavni reporter Franjo Fuis poginuo je u padu aviona kojim je iz Zagreba pokušao stići u partizane, pjesnik Ivan Goran Kovačić stradao je kao žrtva četničkog noža nakon što se izvukao iz obruča na Sutjesci, urednika ustaške „Spremnosti“ Tiasa Mortigjiju strijeljali su partizani nakon rata u Rakovu potoku. Nakon Drugog svjetskog rata uveden je agitpropovski sovjetski model štampe, ali su ga odlučni urednici „Vjesnika u srijedu“ Frane Barbieri i Fadil Hadžić razbili inventivnim i hrabrim uređivanjem tog ključnog tjednika, otvorivši novu eru visokonakladne hrvatske štampe. U „Vjesniku“ je genijalni Oto Reisinger objavljivao karikature zapažene u cijeloj Europi, a prgavi književni kritičar Igor Mandić slomio je partijski monopol u kulturnoj sferi. Urednici „Večernjeg lista“ pretvorili su taj dnevnik malog formata u pravu veliku industriju. Ključni list koji je revolucionirao hrvatsku štampu bio je „Start“, pokrenut kao polupornografski magazin, ali ga je Sead Saračević preobrazio u najbolji i najrelevantniji magazin koji je ikada izlazio na ovim prostorima. Pero Kvesić iskoristio je jednu priču Marka Twaina da omladinski tjednik „Polet“ pretvori u perjanicu novog živog poletnog novinarstva. Dječarac Mirko Ilić, koji je počeo veliku ilustratorsku karijeru u „Poletu“, samo deset godina poslije u New Yorku je dizajnirao naslovnice najutjecajnijeg svjetskog tjednika „Time“. Krajem 1980-ih tjednik „Danas“, kad ga je uređivao Mirko Galić, bio je smion predvodnik otpora velikosrpskom ekspanzionizmu. Taj veliki uzlet hrvatskog novinarstva prekinuo je rat.