O želji da se bude beskoristan

Miješanoga francusko-engleskog, judeo-španjolskog i turskog podrijetla, Hugo Pratt rodio se kao Venecijanac, a mladost je proveo u Etiopiji, u kojoj uči crtati, otkriva ljubav i upoznaje fašizam i kolonijalizam. Kad se ponovno zatekne u Veneciji 1943., druži se s ljudima u odorama neprijatelja i saveznika, koje i sam odijeva. U dvadeset i trećoj godini ukrcava se na brod za Buenos Aires. U Argentini, posvećuje se stripu, putovanjima i mondenu životu. Izrađuje sedam tisuća tabli: od “Pikova asa” do “Corta Maltesea” s kojim će sedamdesetih steći svjetsku slavu. Idući iz avanture u avanturu, nekoliko puta obilazi globus tragom Rimbauda, Stevensona, Londona i tolikih drugih. “Moj život počeo je mnogo prije nego što sam došao na svijet, a vjerujem i da će se nastaviti dugo nakon što umrem”, piše Pratt. Drugo je njegovo putovanje ono unutarnje. Stručnjak za Kabalu, iniciran u vudu, uvijek u potrazi za čudesnim, naučio je šest-sedam jezika i prikupio gotovo dvadeset tisuća knjiga. Hugo Pratt tajanstveni je Venecijanac kojeg u ovoj knjizi upoznajemo u društvu njegovih likova, žena, prijatelja i smrti… Novo izdanje knjige O želji da se bude beskoristan pojavljuje se trideset godina nakon prvoga i prošireno je dosad neobjavljenim uvodom, novim ilustracijama te sadrži poglavlje u kojem se Prattov sugovornik Dominique Petitfaux osvrće na posljednje četiri godine njegova života.