Prošlost i budućnost 20. stoljeća

Već svojom koncepcijom ova knjiga otkriva autorov povjesničarski habitus i njegov smisao za sintezu. Birajući imena osamnaestorice filozofa, pisaca, povjesničara kulture i drugih, Žmegač je rekapitulirao povijest novecenta. Učinio je to sebi svojstvenom enciklopedičnošću i sistematičnošću, pokazujući široko poznavanje različitih disciplina i ne zapadajući u doktriniranost koja je katkad svojstvena kabinetskim umovima. Zdravko Zima, Novi list Moja knjiga temelji se na pretpostavci da knjige koje mi smatramo velikim i utjecajnim knjigama oblikuju duh epohe, ali u isti mah postaju i zrcalo epohe - knjige su pod utjecajem epohe, a epohe pod utjecajem knjiga. Odabrao sam knjige koje sam smatrao da odgovaraju na neka najvažnija pitanja našeg vremena, od društvenih pojava do egzistencijalnih filozofskih promišljanja. Viktor Žmegač, Vjesnik Nastojao sam pokazati neka polazišta dvadesetog stoljeća i iz tog razdoblja izvesti linije koje vode u budućnost. Uostalom, u toj se budućnosti već nalazimo, no nijedan razuman čovjek ipak neće reći da su teorije i dijagnoze kulturološke naravi zastarjele ili prevladane. Naprotiv, sve su istinske duhovne spoznaje aktualne i nema ozbiljnog kritičara ili znanstvenika koji može bez teorijskih postaja prošlog stoljeća, bez obzira na to radi li se o psihoanalizi, o mijenama u arhitekturi, o filozofiji egzistencije ili o prognostici u sjeni atomske bombe. Viktor Žmegač, Jutarnji list U novom esejističkom bestseleru Viktor Žmegač portretira prošlo stoljeće na temelju važnih kulturoloških i filozofskih djela koja su svojom personalnom i epohalnom reprezentativnošću obilježila 20. stoljeće. Premda je izbor takvih djela posve osoban pa ujedno nudi i obrise piščeva autoportreta, malo je onih koji autorov subjektivni izbor (Freud, Saussure, Heidegger, Benjamin, Camus, Adorno, Simone de Beauvoir, McLuhan, Fromm, Safranski i drugi) ne bi potvrdili kao svojevrstan kanon i mjerilo objektivna prikaza epohe 20. stoljeća. Viktor Žmegač Akademik, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, germanist europskoga glasa, kroatist, muzikolog i književnik rođen je 1929. u Slatini. Doktorat znanosti stekao je godine 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu, a 1998. postao je i autorom Matice hrvatske koja mu je dosad tiskala jedanaest knjiga.