Stepinac u Lepoglavi

Duhovni život nacije oslanja se, među ostalim, i na mučeništvo njezinih svetaca, koje mora biti u potpunosti sukladno s istinom, zasnovanom na provjerenim činjenicama iz njihova života. U knjizi se iz prve ruke, perom najbližeg svjedoka nadbiskupove lepoglavske robije, život Alojzija Stepinca čisti od krivotvorina koje remete vjerodostojan pogled na ovoga čovjeka i na stvarnu dimenziju njegove žrtve. Dane Mirić je 19 mjeseci kao milicionar, osobni Stepinčev čuvar, u KPD Lepoglava bio u svakodnevnom kontaktu s nadbiskupom. Osobna iskustva autor je dopunio pomnim istraživanjima i citiranjem obimne dokumentacije. Kao najneposredniji svjedok, Mirić iz dana u dan pomno prati i opisuje život nadbiskupa Stepinca kao uznika u KPD Lepoglava 1950-1951. godine. Nagađanja i tvrdnje da je nadbiskup bio trovan ili sistematski zračen, autor ove knjige osjeća kao lažnu optužbu da su on osobno i njegove kolege bili nadbiskupovi ubojice. Mirić svjedoči da Stepinac u Lepoglavi nije trovan, nije zračen smrtonosnim zrakama i - osim proizvoljnim optužbama i neslobodom - nije zlostavljan nikakvim tajnim sredstvom komunističkog režima. Demantirajući neke od najraširenijih mitova o Stepincu - a služeći se pritom i vlastitim iskustvom i dugogodišnjim istraživačkim radom - autor umjesto zaključka poručuje kako bi lik i djelo pokojnoga kardinala svakako trebalo zaštititi od manipulativnih tumača i biografa.