Sjena i kost: Roman koji će vas uvući i neće vas ispustiti dok ne dođete do kraja

Jednom davno to je bilo mjesto na kojem su se ratari brinuli za usjeve i na kojem su ovce pasle po zelenim poljima. Sutradan se na površini zemlje pojavio tamni prorez, područje gotovo neprobojne tmine koji se iz godine u godinu povećavao, i u kojem je sve vrvjelo od užasa. Legenda kaže da je crni procijep, Sjenoviti Rasjed, stvorio Mračnjak poznat kao Crni Heretik. Bila je to greška, eksperiment proizašao iz njegove pohlepe, možda i iz njegove opakosti. Kako god bilo, procijep je razdvojio Ravku od obale i ostavio je sasvim okruženu kopnom i bez izlaza na more.

Rasjed se katkad na kartama prikazuje poput mrlje, katkad poput pustog i bezobličnog oblaka. A bilo je i zemljovida na kojima je Sjenoviti Rasjed bio prikazan u obliku dugačkog, uskog jezera i nazvan onim drugim nazivom, "Nemore", koji je vojnike i trgovce trebao opustiti i ohrabriti ih da ga prijeđu. U tom crnilu žive volkre: bića dugačkih, prljavih pandži, kožnatih krila i nizova poput britve oštrih zuba kojima se goste ljudskim mesom. Slijepe su jer već naraštajima žive i love u Rasjedu, no legenda kaže da već i s velike udaljenosti mogu namirisati ljudsku krv.

A pred Rasjedom upravo stoje Mal Oretsev i Alina Starkov, dvoje siročadi što su deset godina proveli u Keramzinu, u vojvodinoj kući pretvorenoj u sirotište. Sluge su ih nazivali malenim duhovima jer su bili najmanji i najmlađi. Dječak i djevojčica stigli su u razmaku od nekoliko tjedana, bili su tek još dvoje siročića s granice između dviju zaraćenih zemalja. Na vojvodino imanje doveli su ih da nauče čitati i pisati, i da izuče kakav zanat. Dječak je bio nizak i zdepast, sramežljiv, ali uvijek nasmijan. Djevojčica je bila drugačija, i to je znala. Dječak je postao tragač, a djevojčica kartografkinja. Kad si siroče u Ravki, imaš samo dvije opcije: dobiti pušku ili olovku u ruke.

Tako počinje "Sjena i kost", prvi roman iz istoimene trilogije koja je proslavila Leigh Bardugo, izraelsko-američku spisateljicu poznatu po fantastičnim romanima iz serijala Grishaverse. Uz više od tri milijuna prodanih primjeraka, Grishaverse obuhvaća trilogiju "Sjena i kost", duologiju "Šest vrana", te romane "Jezik Trnja", "Kralj Ožiljaka" i "Život Svetaca". Znanje je dosad objavilo "Šest vrana" i nastavak "Izopačeno kraljevstvo", a ovih dana i "Sjenu i kost" u izvrsnom prijevodu Ire Wacha-Biličić. Pametno tempirano jer je Netflix upravo emitirao istoimenu seriju od osam epizoda, a koja je snimljena prema trilogiji "Sjena i kost" te duologiji "Šest vrana". U dogledno vrijeme Znanje će na hrvatskom jeziku objaviti i preostala dva nastavka trilogije - "Opsadu i oluju" te "Propast i uspon".

Oni koji su pročitali "Šest vrana", roman objavljen u proljeće 2019. godine, već znaju što mogu očekivati. U njemu se, uostalom, i spominje glavna junakinja Alina Starkov pa čitatelji "Vrana" znaju koju je ulogu odigrala u nekoć slavnoj i moćnoj, a danas zaraćenoj kraljevini Ravki. Za razliku od njezina snažnog i energičnog prijatelja Mala, Alina je oduvijek bila blijeda i slabašna, nesigurna i ni za što posebno talentirana. No kad volkre usred Rasjeda napadnu njezinu pukovniju i ozlijede Mala kojeg od djetinjstva obožava, Alina oslobađa nevjerojatnu sposobnost koje dotad nije bila svjesna i spašava mu život.

Zagonetni Mračnjak, najmoćnija osoba u Ravki i kraljeva osoba od povjerenja, odmah nasluti što bi Alina mogla biti i hitno je odvodi u Os Altu: glavni grad Ravke, dom griša i kraljeve Velike palače. Tamo Alina, daleko od Mala, potvrđuje svoj novootkriveni talent – ona je Suncozovka, rijetka vrsta Eterealke iz reda prizivatelja, koje inače čine Olujnici, Paklenici i Plimotvorci. Suncozovka se dugo čekala jer, prema predaji, jedino ona može poništiti ono što je prije mnogo stoljeća učinio opaki Crni Heretik – zatvoriti Rasjed, uništiti volkre i vratiti mir u Ravku...

"Sjenu i kost" prvi sam put pročitala prije dvije godine, odmah nakon "Šest vrana". Avantura šestero prijatelja koji se upuštaju u opasan pothvat kako bi zaustavili tvorca opasne droge što od griša čini nadnaravno destruktivna stvorenja bila me osvojila raskošnom maštovitošću, uzbudljivom pričom i slojevitim likovima. U dahu sam pročitala i nastavak "Izopačeno kraljevstvo", a potom i cijelu trilogiju o mitskoj Suncozovki koja je zauvijek promijenila Ravku zbog čega su je njezini stanovnici praktički smatrali sveticom. Roman "Šest vrana" imao je šest ravnopravnih pripovjedača, ujedno glavnih junaka, čije su se perspektive izmjenjivale gradeći strukturu romana. "Sjena i kost" ima samo jednog pripovjedača, Alinu, na početku ustrašenu, slabašnu djevojku koja nije u stanju sama dozvati svoju moć. Kad stigne u Os Altu, u buđenju moći pomaže joj tajanstvena, mrgodna Baghra. Starica joj objašnjava kako moć griša nije nešto odvojeno od nje, "nije to životinja koja se skriva od tebe ili bira hoće li ti ili neće doći kad je pozoveš. Zar ti moliš srce da ti kuca ili pluća da dišu? Tvoja ti moć služi jer joj je to svrha, jer nema drugu svrhu osim da ti služi."

Kao i "Šest vrana", i "Sjena i kost" pitko je napisana i lako se čita. Dapače, to je ona vrsta literature koja se guta, a ne čita, jer kraj svakog poglavlja zove dalje, što je, vjerujem, odlična preporuka za mlade koji možda nisu skloni čitanju – njima treba knjiga koja će ih uvući i neće ih ispustiti dok ne dođu do kraja. No, iako se oba romana lako čitaju, ispod sloja zabave i uzbuđenja, krije se fantastična mašta i snažna simbolika – da se poslužim rječnikom knjige, to su moćni "pojačivači" koji bi u mladom čitatelju mogli otkočiti njihove vlastite zapretene moći.

Leigh Bardugo igra, naime, na jaku kartu. Iako i u "Šest vrana", a i u "Sjeni i kosti", imamo i romantične podzaplete, u osnovi su to priče o snazi i važnosti prijateljstva koje može nadomjestiti obitelj. Simbolički, u svakom od nas živi i siroče, zato i tražimo svoja plemena, a prvo pleme najčešće okupljamo upravo u mladenačkoj dobi kad smo puni hormona, strasti i ideala. U današnjem svijetu, u kojem su mladi zatvoreni u kuću, prikovani ispred računala za on-line nastavom, bez mogućnosti da se druže na koncertima i u klubovima, da putuju i istražuju svijet, da budu slobodni pa i nesmotreni, a najviše – bez mogućnosti da vani tragaju za svojim plemenom – "Sjena i kost" mi se čini kao dobro obećanje da će se svijet vratiti u normalu. Ona vrsta obećanja koju može dati samo priča; ispripovijedano iskustvo koje svjedoči kako je i jednom prije bilo teško pa smo se, mi ljudi, svejedno snašli. Pritom, naravno, uopće nije važno što je priča izmišljena.

U nama, naime, ne žive samo siročići, Suncozovke i tragači mitskih Morozovljevih jelena; u nama žive i volkre, Mračnjaci i Baghre. Mi smo i Istinsko more kojeg Alina žudi vidjeti, slobodna Zapadna Ravka, ali trenutno i u dubokom Sjenovitom Rasjedu iz kojeg u svijet curi tama. Fantastični Grišaverzum Leigh Bardugo i u prvom mi se čitanju svidio upravo zato što nije sazdan na crno-bijeloj perspektivi – i on je bajka, ali ne bajka za malu djecu koja žude jasno znati što je dobro, a što loše. Ovo je bajka za stariju "djecu" i za djecu zatvorenu u tijela odraslih ljudi, a koja znaju da uvijek sami biramo hoćemo li izbaciti pandže i zube oštre poput britvi, ili ćemo ipak dozvati svjetlo.

Netflixovu seriju nisam odgledala cijelu, ali sam pogledala prvu epizodu. Duologiju i trilogiju Leigh Bardugo vrlo je vješto za televiziju prilagodio scenarist Eric Heisserer, poznat po scenariju za film "Arrival" (nastao prema SF priči Teda Chianga, "Story of Your Life"). Serija se tek bazira na pet romana, ne slijedi priče pravocrtno, a ni faktografski, a ima izmjena i u karakterima glavnih junaka. To znači da se može gledati i neovisno o romanima Leigh Bardugo, ali i da bi mogla biti zanimljiva i strastvenim ljubiteljima Grishaversa jer je Heisserer zapravo stvorio potpuno novu priču. Vizualno je izuzetno dojmljiva, a s obzirom da sam pročitala svih pet knjiga, već je prvom epizodom ispunila moja očekivanja oko toga kako izgleda Rasjed ili kako griše prakticiraju svoj moć. U paketu s objavljenim romanima, čeka vas vrhunska zabava!

Tanja Tolić, tekst preuzet s Najbolje knjige

Objavljeno: 30.04.2021, zadnja promjena: 30.04.2021 Povratak