Kvaka 22

Smještena u Italiju tijekom Drugog svjetskog rata, ovo je priča o pilotu ratnog zrakoplovstva Yossarianu, simulantu bez premca, bijesnom što ga tisuće ljudi koje nikada nije upoznao pokušavaju ubiti. No njegov pravi problem nije neprijatelj, već njegova vlastita vojska, koja neprestano povećava broj zadataka koje piloti moraju obaviti ne bi li završili svoju službu. Yossarianu se nemoguće izvući iz opasnih misija koje su mu dodijeljene, jer postoji Kvaka 22, zloglasno birokratsko pravilo: samo lud čovjek može biti pošteđen letenja, ali ako podnese zahtjev za poštedu, to je dokaz da je razuman i stoga mora i dalje izvršavati borbene zadatke. Ovaj satirični, tragikomični antiratni roman brzo je po objavljivanju stekao kultni status među čitateljima u SAD-u, da bi ga potom prigrlila publika diljem svijeta. Do danas je to najčitaniji američki roman o Drugom svjetskom ratu. »Po meni, dva su velika američka romana u posljednjih pedeset godina. Kvaka 22 jedan je od njih.« Stephen King »Jedna od najboljih antiratnih knjiga ikada napisanih.« Vanity Fair »Rock ‘n’ roll od romana. Ne postoji ništa slično.« Norman Mailer »Kvaka 22 jedini je ratni roman koji sam ikad pročitala a da ima ikakvog smisla.« Harper Lee O AUTORU: Joseph Heller, američki pisac (New York, 1. V. 1923 – New York, 13. XII. 1999). Ratni pilot u II. svjetskom ratu, poslije novinar i predavač književnosti. Njegov prvi roman Kvaka 22 (Catch-22, 1961), o zbivanjima u ratnoj zrakoplovnoj postrojbi, jedno je od najznačajnijih i najranijih djela američkoga postmodernizma: spojem apsurda, nihilizma, apokaliptičkih vizija, crnoga humora, paradoksa i slobodne jezične igre steklo je kultni status, a naslov mu je postao engleski kolokvijalizam za označavanje zamršena problema. Slijedili su: roman Nešto se dogodilo (Something Happened, 1974), pesimistični prikaz općeg osjećaja krivnje i međusobnoga sumnjičenja likova, Čovjek vrijedan zlata (Good as Gold, 1979), satira židovsko-američke proze i života u Washingtonu, te Sam Bog zna (God Knows, 1984), strukturiran kao monolog biblijskoga junaka Davida u suvremenom američkome žargonu.