Muškarci u ofsajdu: Iz života nogometnih navijača

120,00 kn

Muškarci u ofsajdu: Iz života nogometnih navijača

120,00 kn

Humoristični roman Karela Poláčeka Muškarci u ofsajdu (1931) oslikava međuratnu češku nogometnu sredinu, doba kada je nogomet već masovna zabava i tisuće ljudi – kojima strast za nogometom prožima svakodnevni život i oblikuje njihov svjetonazor – svakoga tjedna prate svoje omiljene klubove. Opisujući atmosferu klupskoga nadmetanja te psihu, običaje i moral vjernih nogometnih navijača, pisac se u romanu majstorski služi sportskim žargonom, doskočicama i duhovitim prispodobama. U tom navijačkom okviru glavni su likovi obični ljudi, praški stanovnici koji svoju sivu svakodnevnicu oživljavaju ozbiljnim sporovima oko dvaju nogometnih klubova: krojač Eman Habásko ml. i njegov gospodin otac Eman Habásko st. strasni su navijači Viktorije sa Žižkova, dok njihov glavni protivnik, židovski trgovac Richard Načeradec (konfekcija i kabanice), koji sve zna i ništa ga na svijetu ne veseli, navija za suparničku Slaviju. U taj su muški svijet upleteni i ženski likovi koji cijelu priču dopunjavaju sitnim intrigama i ljubavnim zapletima: gospođa Načeradcová (koja se ne prestaje čuditi kakav je čovjek taj njezin čovjek), udovica Ouholičková (koja proganja gospodina Habáska st. i taktički razbija njegove obrambene redove) i Emilka Šefelínová (koja je, premda su joj rodno mjesto Vršovice, slijedila glas svoga srca i priklonila se Viktoriji Žižkov, klubu svoga dragoga, Emana Habáska ml.). U pozadini romana,iz kojega ćete doznati da onaj tko izda svoj klub neće u životu imati sreće jer čovjek mora umrijeti u vjeri u kojoj se rodio, diskretno se ocrtavaju društvene prilike koje pokazuju da je život više od nogometa i koje će završiti tragičnim posljedicama Drugoga svjetskog rata. Karel Poláček, češki pisac i novinar, jedan od najpopularnijih i najznačajnijih književnika međuratne generacije, rodio se 1892. u istočnočeškom gradu Rychnovu nad Kněžnou u obitelji židovskoga trgovca mješovitom robom.Od 1922. surađuje s listom Lidové noviny, iznimno utjecajnom publikacijom koju su uređivala braća Josef i Karel Čapek i oko koje se formirao krug humanistički i demokratski orijentiranih novinara i pisaca. Nakon zbirke humoreski Pripovijetke gospodina Kočkodana (Povídky pana Kočkodana) 1922. godine slijede zbirke pripovijedaka Djevojka lakoga morala i reporter (Lehká dívka a reportér, 1926), Pripovijetke izraelske vjere (Povídky izraelského vyznání, 1926) i Bez posla (Bez místa, 1928), prvi roman Kuća u predgrađu (Dům na předměstí, 1928), novela Kockari (Hráči, 1931), romani Muškarci u ofsajdu (Muži v offsidu, 1931) i Glavna rasprava (Hlavní přelíčení, 1932), parodijski Žurnalistički rječnik (Žurnalistický slovník, 1934) te ciklus romana inspiriran Poláčekovim rodnim Rychnovom koji čine Kotarski grad (Okresní město, 1936), Junaci kreću u borbu (Hrdinové táhnou do boje, 1936), Podzemni grad (Podzemní město, 1937) i Rasprodano (Vyprodáno, 1939). Kada je u ožujku 1939. godine Češka okupirana i kad su uvedeni rasni zakoni, Poláček biva primoran napustiti novinarski rad. U vrijeme rata radio je za židovski Savjet starijih i popisivao knjižnice židovskih vjerskih općina. Godine 1941. izlazi mu roman Gostionica Kod kamenoga stola (Hostinec U Kamenného stolu), i to pod imenom prijatelja i slikara Vlastimila Rade, jer mu je kao Židovu bilo zabranjeno objavljivati. U ta teška vremena napisao je i svoje posljednje djelo Nas petorica (Bylo nás pět), koje izlazi tek 1946. godine. Već 1943. transportiran je u geto Terezín, a 1944. u Auschwitz. Dugo se mislilo da logor nije preživio pa se kao datum njegove smrti u starijim biografijama navodi 19. listopada 1944. Kasnije je posvjedočeno da je premješten u logor Hindenburg, a odatle u logor Gleiwitz, gdje po svemu sudeći nije prošao selekciju. S češkoga prevela Dubravka Dorotić Sesar



GODINA IZDANJA
2013
JEZIK IZDANJA
Hrvatski
NAKLADNIK / PROIZVOĐAČ
FORMAT
125 x 200 mm
BROJ STRANICA
264 stranica
UVEZ
Tvrdi
MASA
0.29 kg
BARKOD
9789532602074
Share:

Možda bi Vas moglo zanimati