Tijelo u tekstu: Aspekti tjelesnosti u suvremenoj kulturi

Zbornik TIJELO U TEKSTU. Aspekti tjelesnosti u suvremenoj kulturi donosi iznimno širok polazišni, tematski i vrijednosni, nekmoli metodološki raspon diskusije, sučeljuje ideju ljudskog tijela i mehanizma, tijela i klase, života i smrti, fizičkog i metafizičkog, zdravlja i bolesti, starosti i pojma “novog čovjeka”, seksualnosti i pornografije, prihvatljivih i neprihvatljivih, nazočnih i odsutnih tijela, kakva se dadu razvidjeti u različitih ruskih književnika kao što su Hlebnikov, Harms, Platonov, Nabokov, Ulickaja, Makanin, Aleksievič, Mamleev, Pelevin i drugi. U zborniku su hrvatska rusistika i sve njezine neofilološke posestrime dobile značajan skup književnoznanstvenih radova koji otvaraju nove perspektive u izučavanju književnosti te demonstriraju znatno umijeće u preskakanju disciplinarnih granica i poštivanju usporednih protokola istraživanja, što je već samo po sebi, i mimo konkretnije fokusiranih istraživačkih interesa pojedinih autora (bilo da je riječ o pojedinim opusima, pravcima, razdobljima ili postupcima i motivima), neprocjenjiv doprinos kako otvaranju hrvatskih književnih znanstvenika i kritičara segmentu međunarodne akademske zajednice s kojim inače samo uži krug rusista ostvaruje redovitu komunikaciju, tako i uvidu svih zainteresiranih u značaj hrvatske rusistike u spomenutom kontekstu. /iz recenzije Lade Čale Feldman/ Riječ je o izdanju koje na jednom mjestu obuhvaća širok spektar teorijskih razmatranja teme tijela, koje autori biraju i prikazuju u vezi s analiziranim književnim i inim materijalima, ali jednaku vrijednost ima i kao inovativan izvor niza analitičkih postupaka putem kojih je temu tijela moguće identificirati i obraditi ondje gdje se ona u dosadašnjim proučavanjima odabranih materijala nije nametnula uopće ili joj se nije pristupalo na način kako je to učinjeno u tekstovima ovog zbornika. Drugim riječima, čitatelj ovog zbornika na jednom mjestu može dobiti temeljit uvid u širok raspon relevantnih problema vezanih uz tjelesnost poput – da navedem samo neke – problematike terminologije tijela unutar jednog i/ili više jezika, veze između traume i tijela u procesu svjedočenja i rodnog pitanja koje se pritom nameće, granice i odnosa između erotskog i pornografskog u književnom tekstu i tako dalje, a osim raznolikosti u odabranom pristupu temi tjelesnosti ona je prisutna i u odabiru materijala za analizu od, u većini slučajeva, različitih književnih tekstova iz 20. i 21. stoljeća do vizualnijeg tipa materijala. /iz recenzije Adrijane Vidić/