Tri tipa ruskog postmodernizma

Knjiga Jasmine Vojvodić Tri tipa ruskog postmodernizma nema prethodnika u hrvatskoj kulturi, a može stajati uz bok najboljim pregledima suvremene ruske književnosti u Rusiji i svijetu. Po bistrenju pojmova u nizovima definicija, po utemeljenosti u biranoj literaturi i golemoj građi, po kulturološkim čitanjima postmodernih fenomena kako u cjelini pojedinih opusa tako i u dubinskoj analizi teksta, to je teorijski utemeljeno, metodološki dosljedno i analitički ovjereno znanstveno djelo – prvo takve vrsti o toj temi u nas. Istodobno, intrigantna gradacijska struktura, omjer i atraktivnost primjera, esejistički izleti izvan književnosti i napokon jednostavnost stila, jasnoća rečenice i efektne misaone poente čine ovu knjigu znanstvenolikim romanom koji se čita poput krimića. U tri tipa ruskoga postmodernizma, kako ih je iščitala Jasmina Vojvodić, čitateljice i čitatelji i sami će doživjeti gradaciju: zgražanje (Sorokin), zaprepaštenje (Pelevin) i radosnu katarzu (Ulickaja). Ako ta gradacija i ne obuhvaća sve bogatstvo suvremene ruske proze, u ovoj je knjizi ona uvjerljiva i poticajna. Po svim svojim osobinama, od stroge znanstvenosti do kulturološkoga esejizma i kristalno jasnoga stila, knjiga Jasmine Vojvodić bit će svima zainteresiranima dragocjeno štivo, a studentima rusistike svakako i obvezna lektira – vrelo poticaja i inspiracija za nova čitanja i nove prijevode suvremene ruske književnosti. Iz recenzije Dubravke Oraić Tolić Jasmina Vojvodić dokazuje svojom knjigom ne samo sjajno znanje o suvremenoj ruskoj književnosti nego i veliko teoretsko i metodološko umijeće. Ona principijelno uvodi sve pojmove kojima se služi te osim toga razjašnjava sve tematizirane fenomene, nerijetko u obliku – uvijek opravdanih – otklona (ekskurza). Odabirom ovih (u knjizi predstavljenih) triju autora Jasmina Vojvodić je izabrala bitne primjere ruskog postmodernizma te je njima pokrila veliki dijapazon postmodernističkih fenomena. Knjiga može služiti kao udžbenik za studente ruske književnosti, kao i obzor suvremene književnosti za širu publiku, jer je napisana razumljivo i izbjegava stručni žargon. Ova će knjiga bez sumnje biti važna činjenica recepcije ruske književnosti u Hrvatskoj, a svojom tematikom zanimljiva je i za međunarodnu slavistiku. Iz recenzije Andree Meyer-Fraatz Jasmina Vojvodić (Zagreb, 1970) izvanredna je profesorica na Katedri za rusku književnost pri Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom znanstvenom radu bavi se suvremenom ruskom književnošću, ruskom književnošću 19. stoljeća (knjiga Gesta, tijelo, kultura. Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja, 2006), komparatistikom, književnom antropologijom, o čemu objavljuje radove u domaćim i stranim časopisima. Voditeljica je projekta Tjelesnost u književnosti i kulturi, u okviru kojega organizira međunarodne znanstvene skupove, a uredila je i zbornike Kalendar (2010) i Hrana: Od gladi do prejedanja (2010).